Institucionalna podrška Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva omogućila nam je Edukaciju za osnaživanje managementa naše Udruge PET PLUS. Sanja Brajković, prof. psih. i Marina Trbus, prof. psih iz POU Korak po Korak 10. i 11. veljače 2020. održale su nastavak edukacije koju smo započeli u prosincu 2019. godine u sklopu druge godine Institucionalne podrške NZ.

Posljednja dva dana edukacije sastojala su se većinski od iskustvenih aktivnosti i manjim dijelom teorije. Nastavili smo rad na osobnom razvoju i to na svim razinama ljudskog funkcioniranja: kognitivnom, afektivnom i na kraju ponašajnom (s ciljem da mijenjamo svoja ponašanja). Budući da se radi i na osobnom razvoju prolazili smo i kroz različita emocionalna iskustva. Tijekom tog procesa prisjećali smo se nekih svojih iskustava i sjećanja i dijelili ih međusobno u grupi. Time smo  stekli bolji uvid i razumijevanje svojih ponašanja, što je preduvjet za razumijevanje tuđeg ponašanja i ljudske prirode i funkcioniranja općenito.

Ova edukacija omogućila nam je da lakše razumijemo tuđe perspektive, da promišljamo o akcijama koje je potrebno poduzeti da bi se “nevidljivi” ljudi, marginalizirane skupine osjećale vidljivije i bolje prihvaćeno u društvenom okruženju.

Završetkom edukacije stekli smo nova znanja i vještine.

  • imamo veće razumijevanje za sebe i druge kroz slušanje priče o i pričajući priče o sebi drugima.
  • upoznali smo i uvježbali tehniku konstruktivističkog slušanja koje je oruđe za osnaživanje, izgradnju zajednice i osobnu/socijalnu promjenu. Ono omogućuje ljudima da preuzmu odgovornost za svoje akcije i osjećaje, konstruiraju novo značenje i promijene stare obrasce ponašanja.
  • razumijemo što je osobni a što grupni identitet i zašto su važni za razvoj osobe te smo bolje osvijestili vlastiti identitet
  • imamo bolje razvijenu svijest o tome kako etikete utječu na ljude te kako mogu izgraditi ili uništiti samopoštovanje osobe; razumijemo fenomenologiju proročanstva koje samo sebe ispunjava.
  • imamo produbljeno razumijevanje strukture i nastanka stereotipa te smo savladali strategije za dekonstrukciju naučenih stereotipa.
  • lakše možemo prepoznati pripadamo li dominantnoj ili minoriziranoj grupi. Razvili smo još veće suosjećanje s pripadnicima manjinskih grupa te prepoznajemo da su privilegije nešto što odlikuje pripadnike dominantne  grupe.
  • Razumijemo što je opresija i kako se odražava na naše i tuđe živote. Razumijemo pojam intersekcionizma. Prepoznajemo u kojim se oblicima opresija javlja te koje vrste opresije postoje.
  • Bolje razumijemo probleme vezane za dinamiku koja postoji između minoriziranih i dominantnih grupa, uključujući i rizike koje nosi proces integracije.
  • Bolje prepoznajemo različite potrebe koje su povezane s procesom integracije. Dodatno smo osvijestili faktore rizika povezanih s integracijom i učenjem.
  • Razumijemo teoriju/društvenu pojavu ‘Okrivi žrtvu’, njezine učinke na društvo te imamo bolje razumijevanje moći i odnosa moći.